Druga po redu izložba Arhitektura regiona ARH 002 trajala je u Subotici od 2. do 9. marta. Radovi arhitekata ovog puta bili su izlo-ženi u holu Otvorenog univerziteta, prostoru mnogo adekvatnijem od onog u kome je bila prethodna izložba, pa se možda i zbog to-ga, na otvaranju skupilo mnogo više posetilaca. Tokom trajanja ARH 002 Subotičani, i ne samo oni, imali su priliku da vide crteže, projekte, makete i da se upišu u "Knjigu utisaka". Sudeći po "zapisanim utiscima" (ako izuzmemo međusobne izjave ljubavi učeni-ka Srednje građevinske škole), izložba se posetiocima zaista dopala. Ne samo da je feed-back bio krajnje pozitivan već je bilo i mno-go konstruktivnih i vrlo primenljivih predloga.
Očekivalo se da izložba privuče i veliki broj posetilaca koji nisu na neki način vezani za arhitekturu i građevinarstvo - da li zbog bo-gatog graditeljskog nasleđa, unikatnih secesijskih zgrada ili nečeg trećeg, tek, građani Subotice uvek su bili veoma zainteresovani i blago zabrinuti kada je u pitanju nova arhitektura u njihovom gradu. Socijalni i kulturološki aspekti slučaja kada ta zdrava i blaga zabrinutost pređe u vrlo nezdrav i nepriličan otpor prema svemu novom i neki gotovo neiskorenjiv, žilav strah od svega što nije po-znato, najbolje bi možda opisao Radomir Konstantinović ( "Filosofija palanke"). Arhitektama ostaje samo da se ne obaziru na ko-čenje od strane onih koji veruju u to da je njihov grad provincija ili da bi to trebalo da ostane, jer im je tako rečeno. I još da daju gas. Neko mora da vuče napred, inače bismo još živeli u pećinama poštoje to tako praktično - ekološki održivo, a energetski efikasno.
U svakom slučaju, izložba je pokazala, budući da su izlagani i izvedeni projekti i idejni koncepti, da arhitekti iz regiona imaju mnogo ideja koje su (skoro)revolucionarne, a svakako su inovativne i drugačije u svojoj prirodi. Posetioci su mogli da vide kakvi sve eksperi-mentalni koncepti stanovanja, urbanih sredina i konstrukcija nastaju kada projektanti nisu ograničeni mrskim i dosadnim sitnicima poput finansijskih sredstava, urbanog konteksta ili gravitacije. Zakoni su tu da bi se kršili ( i fizički
Jednom je eksces, a drugi put je već tradicija.Godišnja izložba arhitekata regiona ARH 002 ima potencijal da postane zgodan i svež rezime struke, opipavanje pulsa arhitektonske scene, pa čak i generator ideja dovoljne gravitacije da privuku satelite umetnika i inženjera |
Selekcija izložbe se pokazala veoma dobrom, ne samo u očiglednom smislu raznolikosti i svežine, već i u dubljem značenju kretanja i težnji struke kao i u prilično velikom jazu između zamisli arhitekata i želje investitora. Posebno je zanimljiv taj "love-hate" odnos između arhitekata i investitora koji ne mogu jedni bez drugih, ali se često uopšte ne podnose i dovode u pitanje i samo postojanje i praktičnu svrhu onih drugih. Jedan arhitekta je doduše davno priznao da "nema velike arhitekture bez velikih investitora". Još uvek čekamo odgovor od druge strane...
Zbog toga su organizatori odlučili da i sledeće godine zadrže sličan koncept postavke izložbe: u smislu otvorenosti i ka izvedenoj i ka papirnoj, odnosno kompjuterski generisanoj (CAD) arhitekturi. Da je neki umetnik izjavio "mašta je važnija od znanja", poruka ne bi bila toliko snažna, ali, kako je to rekao Albert Ajnštajn, moramo se, bar relativno, složiti sa profesorom.
Počelo je: nova buntovnička svest o arhitekturi se rađa upravo na ovakvim mestima, u ovakvim vremenima i nema razloga da to ne bude ovde i sada. Sve zavisi samo od nas, a zaista ne bi bilo u redu da razočaramo revolucionara u sebi.
I da se vratimo na uvod priče - pitanje je, ipak, da li je dovoljno samo opipavanje pulsa ili treba preći na dizanje pritiska.
|