Vlasinski kraj i jug Srbije kolevka su srpskog građevinarstva, pa je bilo sasvim
prirodno da se program 23. Vlasinskog leta, velike turističko-kulturne manifestacije,
delom posveti upravo graditeljstvu u regiji. U samoj završnici Vlasinskog leta,
12. jula, organizovan je Dan Inženjerske komore Srbije.
Dan IKS održan na Vlasini, okupio je stručnjake za proizvodnju, uređenje i izgradnju
prostora: planere, urbaniste, arhitekte i građevinske i druge inženjere vezane
za izgradnju građevinskih objekata, iz Pčinjskog i Jablaničkog okruga i čitave
jugoistočne Srbije. Da se pojave na Danu Komore na Vlasini, priliku su iskoristili
i visoki predstavnici gradova i opština: domaćina Surdulice, potom Vranja,
Vladičinog Hana, Crne Trave i Vlasotinca.
Planovi koji su napravljeni ili se prave za Vlasinu, direktni su razvojni planovi, jer olakšavaju dobijanje dozvola za gradnju, što pojednostavljuje i obezbeđuje dolazak domaćih i stranih investicija |
Predsednik IKS, prof. dr Dragoslav Šumarac, otvarajući skup, izdvojio je saradnju s gradovima i opštinama kao jedan od prioriteta Komore.
Inženjerska komora Srbije svojim stručnim potencijalom može da bude značajna
podrška rešavanju lokalnih problema", naglasio je Šumarac. Naš cilj je da se
što više investicija otvori, pre svega ovde na Vlasini, u Surdulici, Crnoj Travi,
Vladičinom Hanu, kako bi naši ovdašnji članovi imali što više posla. Vlasina
bi trebalo da bude primer kako da se razvijaju svi delovi Srbije koji su pod
zaštitom države. Planovi koji su napravljeni ili se prave za Vlasinu - prostorni
plan, potom master plan svi su razvojni planovi, jer olakšavaju dobijanje dozvola
za gradnju i izradu dobrih projekata. A sve to pojednostavljuje, odnosno privlači
dolazak investitora na ovo područje."
Upravo o učinjenom u proteklih šest godina, od 2002. do danas, na urbanizaciji
Turističkog centra Vlasina, go-vorio je Dušan Momčilović, arhitekta iz surduličke
opštinske uprave, naglašavajući da je baš ovih dana (u vreme trajanja 23. Vlasinskog
leta), predat na usvajanje urbanistički plan Vlasine. Sem urađenog prostornog
plana za Vlasinu i Surdulicu, regulisana je i zaštita Vlasine kao predela izuzetnih
odlika, koji zahvata 13.000 hektara. Sačinjen je i plan turističkog razvoja
Vlasinskog jezera program obnove više od 130 kilometara lokalnih puteva u surduličkoj
opštini, koji će se sprovoditi zajedno sa susednom bugarskom opštinom Trn. U
osnovi svega je razvoj ekonomije, prvenstveno poljoprivrede, a nadasve iskorišćavanje
vode kao resursa, čemu su temelji udareni polovinom prošlog veka izgradnjom vlasinskog
hidrosistema. Momčilović je naglasio važnost učešća struke i Inženjerske ko-more
Srbije u ostvarivanju svih ovih vizija.
Miroljub Stanković iz niškog Zavoda za urbanizam, skrenuo je pažnju na bitnost
vraćanja dobre prakse od pre pet-šest godina, kad je država pomogla izradu generalnih
planova u četrdesetak opština, mahom nerazvijenih, među njima i opštine Trgovište
iz ovih predela, koje same za to ne bi imale novca. Trebalo bi vratiti takvu
praksu praksu državne pomoći, jer postojanje generalnih urbanističkih planova
ključni je uslov za legalnu gradnju, što je nezaobilazna pretpostavka za dolazak
domaćih i stranih investitora na ove prostore.
Na Danu IKS na Vlasini predstavljene su studije o Vlasini sa stanovišta ekološkog
urbanog i ruralnog dizajna, afirmacije turističkih potencijala vlasinskog sela
i urbanističkog sređivanja sela na modelu Božičkog kraja. Razmatrano je očuvanje
arhitekture juga Srbije, kojoj se divio i Korbizje. Ovo je značajno i za sam
identitet regije, jednako koliko se osobenost njenog savremenog graditeljstva
mora ogledati u toj bogatoj i dragocenoj baštini. Upozoreno je na ne tako retke
slučajeve bahatog odnosa prema ovom kulturnom nasleđu, a takva autentična arhitektura
odlična je i turistička preporuka. Takvo graditeljstvo država bi morala da oslobodi
poreza.
O jednoj aktuelnoj temi, energetskoj efikasnosti, govorilo se i na Danu Komore
na Vlasini, za šta su se pobrinu-li stručnjaci kompanije "Knauf Insulation" iz
Surdulice, jednog od vodećih svetskih proizvođača termoizolacionih materijala.
Tema je bila Kakve i kolike su mogućnosti građevinarstva u uštedi energije i
odnosu prema životnoj sredini". Govoreći o ovom problemu, stručnjaci su naglasili
da je neophodno što pre doneti Zakon o energetskoj efikasnosti, koji bi trebalo
da obezbedi primenu standarda EU u izgradnji objekata, odnosno da neutrališe
sadašnje rasipanje energije, pošto 60 odsto proizvedene električne energije u
Srbiji potroše domaćinstva, odnosno ode" na zagrevanje i hlađenje stanova i
kuća. Inače, fabrika "Knauf" u Surdulici jedina je u Srbiji koja izrađuje specijalni
termoizolacioni materijal poznat kao kamena vuna". Prilikom rekonstrukcije fabrike
u Surdulici, samo u bezbednost okruženja uvođenje takozvane zelene tehnologije "Knauf" je
uložio je 5.000.000 evra.
Inženjerska komora Srbije na 23. Vlasinskom letu uspostavila je saradnju sa Centrom
za razvoj Jablaničkog i Pčinjskog okruga. Predložak za povezivanje su, između
ostalog, i strategija razvoja pomenuta dva okruga u narednom petogodištu i studija
turističkog razvoja juga Srbije, koje je izradio ovaj centar. Rad Centra sledeće
tri godine finansijski će podržavati i Evropska komisija, bar kad je reč o razvoju
preduzetništva, razvoju sela, poljoprivrede, turizma i zaštiti životne sredine".
Dan Inženjerske komore Srbije postaće tradicionalna prateća manifestacija na Vlasinskom letu.
|