Međunarodna saradnja Inženjerske komore Srbije u periodu 2005 - 2007. godina
Od Varšave do Beča preko Rima, Moskve...
- Dragoslav Šumarac -
|
|
Saglasno Statutu, na Drugoj redovnoj sednici Skupštine Inženjerske komore Srbije, održane juna 2005. godine doneta je odluka o formiranju Komisije za međunarodnu saradnju, a samo desetak dana kasnije, 28. juna, došlo je do njene konstitutivne sednice. Za predsednika je izabran građevinac prof. dr Dragoslav Šumarac, a za članove dvojica arhitekata prof. mr Petar Arsić i Aleksandar Leko. U proteklih dvadeset meseci Komisija je održala 18. sednica, a već na prvoj usvojen je Program rada i ubrzo započetete aktivnosti na učlanjenju u Evropski savet inženjerskih komora (European Council of Engineers Chambers - ECEC)
Prijem u punopravno članstvo ECEC
U programu rada Komisije za međunarodnu saradnju, koji je izlagan na Drugoj redovnoj Skupštini, navedeno je da će jedan od prioriteta biti povezivanje i učlanjenje IKS u Evropski savet inženjerskih komora ECEC. Odmah smo krenuli "sa reči na dela" i već početkom jula 2005. godine Komisija je uputila pismo gospodinu Rudolfu Kolbeu predsedniku ECEC sa zahtevom da nam pošalje uslove za prijem. Kroz nekoliko dana dobili smo set pitanja, koja su se odnosila na organizaciju, ustrojstvo i način rada Komore. Zajedno sa Sekretarijatom Komore, odmah smo poslali odgovore, a nedugo zatim usledio je poziv za učešće na Drugoj sednici Generalne skupštine Evropskog saveta ... ECEC održanoj u Varšavi 22. i 23. novembra 2005. godine. Posle izlaganja predsednika Komisije za međunarodnu saradnju IKS o organizacionom ustrojstvu Komore, aktivnostima i planovima za budućnost, Generalna skupština ECEC donela je odluku o prijemu IKS u punopravno članstvo Evropskog saveta inženjerskih komora. Naravno, prijem u članstvo nije bio samo uspeh Komisije za međunarodnu saradnju, Skupštine Komore, Upravnog odbora, već pre svega članova Komore čijom se angažovanošću u radu, dostigao nivo organizovanosti koji odgovara standardima drugih organizacija, članicama ECEC. Statutom ECEC je bilo predviđeno da svaka država ima samo jedan glas, a kako je tada još funkcionisala Državna zajednica Srbija i Crna Gora, to je IKS morao da sa organizacijom crnogorskih inženjera usaglašava stavove pre glasanja. Dakle, na sve sednice smo bili pozivani i mi i predstavnici Inženjerske komore Crne Gore, a glasali smo posle usaglašavanja jednim glasom.
Nedelja ruske arhitekture u Beogradu
Komisija za međunarodnu saradnju, odnosno Inženjerska komora Srbije, bila je
suorganizator, zajedno sa Savezom arhitekata Srbije (SAS) i Udruženjem jugoslovenskih
arhitekata, uz veliku pomoć Skupštine grada Beograda, posete ruske delegacije
u okviru projekta "Moskva u Beogradu" ili "Nedelja ruske arhitekture
u Beogradu". Osmočlanu delegaciju su predvodili Logvinov Viktor Nikolajevič,
akademik, predsednik Saveza moskovskih arhitekata i prof. dr Belousov Vladimir
Nikolajevič, akademik, počasni doktor Beogradskog univerziteta i potpredsednik
Ruske akademije arhitekture i građevinskih nauka.
Projekat "Moskva u Beogradu" imao je odličan program koji je obuhvatao
tri izložbe: "Ruski konstruktivizam - Arhitektonske fantazije Jakova Černjihova",
postavka je bila u holu Skupštine grada Beograda, "Savremena arhitektura
Rusije 2001-2004", održana u SAS-u i "Laureati međunarodnih festivala
arhitekture Moskva - Zodčestvo 2004", održana u Galeriji Arhitektonskog
fakulteta. Pored toga kolege iz Moskve su održale četiri predavanja: dve teme
je obradio i prezentirao V. Logvinov: "Zakonska osnova organizacije inženjerskih
delatnosti u Rusiji" i "Umetnik ruskog konstruktivizma - Jakov Černjihov",
a po jednu N. Šumakov: "Kapitalna izgradnja u Moskvi, mostovi i nove metro
stanice" i I. Voskresenski - "Kompleks Moskva siti-najveće gradilište
na svetu".
Održano je i nekoliko okruglih stolova i stručnih razgovora na Arhitektonskom
i Građevinskom fakultetu, Inženjerskoj komori Srbije, SAS-u, Skupštini grada
Beograda, Energoprojektu, Jugoslovenskoj inženjerskoj akademiji (JINA), Akademiji
arhitekture Srbije (AAS), Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.
Doneto je i nekoliko važnih zaključaka i dokumenata, poput, "Sporazuma o
saradnji između Ruske akademije arhitekture i građevinskih nauka i Akademije
arhitekture Srbije", "Sporazuma o saradnji između Ruske akademije arhitekture
i građevinskih nauka i Jugoslovenske inženjerske akademije".
Seminar "Integritet i vek konstrukcija"
Uz podršku IKS i angažovanjem Komisije za međunarodnu saradnju društvo DIVK, Građevinski fakultet i Institut IMS organizovali su seminar "Integritet i vek konstrukcija", održan oktobra 2005. godine. Na Seminaru je učestvovalo preko 50 članova Komore, a gosti su bili prof. Alberto Karpinteri, predsednik Evropskog društva za integritet i vek konstrukcija, profesor na Politehničkom univerzitetu u Torinu, Italija i Dan Konstatinesku sa Politehničkog fakulteta u Bukureštu, Rumunija.
Na sednici UO IKS, 6. jun 2006. na predlog Komisije za stalnog predstavnika u ECEC određen je prof. dr Dragoslav Šumarac, predsednik Komisije. Na istoj sednici određena je delegacija za posetu "Danima ovlašćenih iženjera Hrvatske" koji je održan u junu 2006. Dvočlanu delegaciju su sačinjavali i u poseti bili potpredsednik IKS Goran Vukobratović i dr Dragoslav Šumarac.
"Dani ovlašćenih inženjera građevinarstva Hrvatske"
Dani ovlašćenih inženjera građevinarstva u Hrvatskoj su prvi put održani 2006. godine, iako Hrvatska komora arhitekata i inženjera u graditeljstvu (HKAIG) postoji još od 1998. godine. "Danima..." je prisustvovalo oko 700 članova HKAIG. Inače, ukupan broj članova HKAIG je nešto manji od 4.000. Pored delegacije IKS, kao gosti "Danima..." prisustvovali su i predstavnici inženjerskih komora Mađarske i Slovačke. Na plenarnoj sednici u ime IKS prisutne je pozdravio potpredsednik IKS Goran Vukobratović.
Najvažnije informacije i zaključci posle intenzivne razmene iskustava sticanih tokom trajanja "Dana..." su: u HKAIG su uveli Pravilnikom, koji je donelo Ministarstvo u čijoj je nadležnosti komora, obavezno obrazovanje inženjera, tako da za pet godina svaki član mora da sakupi 100 poena; godišnja članarina je 250 evra (plaća se dva puta godišnje), ali pokriva i osiguranje od profesionalnog rizika u visini od 100.000 evra; članovi HKAIG nisu izvođači radova, samo projektanti i nadzor nad izvođenjem radova; izražena je želja za uspostavljanjem saradnje što je i rezultiralo potpisivanjem sporazuma komora regiona u Beogradu.
Regionalni skup inženjerskih komora
Skup inženjerskih komora regiona, održan 12. i 13. oktobra 2006. u Beogradu, bio je jedna od najvažnijih međunarodnih aktivnosti koju je organizovala Inženjerska komora Srbije u proteklom periodu. Na Skupu su bila izneta iskustva i vođene rasprave na sledeće teme: Minimalne cene usluga, Sud časti i Permanentno usavršavanje članova. Posebno je razmatrana međunarodna saradnja pet komora regiona, nakon čega je i potpisan Aneks ugovora o saradnji kojim su Inženjerska komora Srbije i Inženjerska komora Crne Gore pristupile Sporazumu o saradnji koji već postoji od novembra 2005. godine na nivou Inženjerske zbornice Slovenije, Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu i Inženjerske komore Mađarske. Na Skupu je potpisan Sporazum o saradnji, odnosno, Aneks ugovora o saradnji, kojim su se prisutne komore usaglasile da "zajednički interesi koje zastupaju u ime inženjerske struke, a posebno oni interesi koji se tiču jedinstvenog evropskog tržišta, zahtevaju zajedničku podršku od strane članova svojih komora u zemlji i inostranstvu, a sve za dobrobit struke. Potpisnice Sporazuma su u obavezi da olakšaju saradnju između inženjerskih komora u skladu sa propisima Evropske unije i da obezbede garancije profesionalnih prava u svakom pogledu u korist inženjera svake od navedenih zemalja.
Punopravno članstvo ili Treća generalna skupštini ECEC
Treća generalna skupština ECEC održana je u Rimu 16. i 17. novembra 2006. godine, a prisustvovala joj je tročlana delagacija IKS u kojoj su bili Milan Vuković, predsednik, Goran Vukobratović, potpredsednik i dr Dragoslav Šumarac, predsednik Komisije za međunarodnu saradnju.
Na sednici Upravnog odbora ECEC koja je održana 16. novembra, u hotelu Ekscedara glavna tema je bila - izbori novog rukovodstva ECEC. Konstatovano je da su potvrđene dve kandidature: dr Mirko Orešković, Hrvatska i Jirži Plička, Češka. Izbor je ostavljen za Generalnu skupštinu koja je održana sutradan, 17. novembra i na kojoj je ubedljivom većinom glasova za čelnog čoveka ECEC izabran dr Mirko Orešković. Ostali članovi najvišeg rukovodstva ECEC su trojica potpredsednika Aličide Gava, Karl Švin i Jirži Plička, dok je Sep Robl izabran za sekretara, a Črtomir Remec za blagajnika.
Na samoj Generalnoj skupštini tačka 2. je bila posvećena Inženjerskoj komori Srbije. Naime, tadašnji predsednik ECEC Rudolf Kolbe, je konstatovao da je "IKS punopravni član sa pravom glasa posle proglašenja nezavisnosti Crne Gore". U okviru tačke 6. razmotren je dokument EU 2005/26/ES, odnosno, Direktiva o priznavanju profesionalnih kvalifikacija (Directive on recognition of profesional qualifications). Suština te Direktive je da sve članice EU moraju da je se pridržavaju (da je primenjuju) najkasnije do 20. oktobra 2007. godine. Po navedenoj direktivi sve inženjerske komore moraju biti osnovane zakonom, koji takođe omogućava mobilnost u odgovarajućim profesijama pa i u inženjerskoj struci. Sa zadovoljstvom možemo da konstatujemo da smo osnivanjem IKS-a daleko ispred drugih evropskih država, kada je reč o inženjerskoj organizovanosti.
Na sednici je usvojen ECEC sporazum o merama kompenzacije (ECEC Understanding of Compensation Measures). Po tom sporazumu preporuka je da se licence dobijaju po završenom Master kursu, odnosno posle minimuma od četiri godine obrazovanja, odnosno 300 ESTS. U okviru ove teme određena je radna grupa sa zadatkom da utvrdi stavove za odnos: Inženjerski servis-kvalitet usluge-cene.
Tokom trajanja Treće generalne skupštine održana su i dva okrugla stola na kojima su glavne teme bile, već pominjane - direktive.
Međunarodna manifestacija "Zodčestvo 2006"
Učešće IKS na moskovskoj međunarodnoj manifestaciji "Zodčestvo 2006" održanoj u ruskoj prestonici od 19. do 22. oktobra 2006. godine bilo je u skladu sa programima aktuelnih i važećih protokola i dogovora o saradnji utvrđenih i potpisanih prilikom realizacije projekta "Moskva u Beogradu".
Toliko potreban sinhronizovani i jedinstveni nastup, posebno u inostranstvu, ovde je ostvaren sadejstvom Inženjerske komore Srbije, Saveza arhitekata Srbije, Akademije arhitekture Srbije, Jugoslovenske inženjerske akademije i beogradskog Arhitektonskog fakulteta.
Tokom trajanja "Neimarstva 2006" održano je niz susreta i sastanaka sa predstavnicima naših građevinskih i projektantskih firmi koje rade u Moskvi u Ruskoj federaciji, kao i sa našim inženjerima koji tamo žive.
Na samoj izložbi "Zodčestvo" odmah se moglo uočiti da je našim dostignućima dato mnogo više prostora nego drugim izlagačima iz inostranstva.
Moskovska međunarodna neimarska manifestacija iskorišćena je i za održavanje sastanka predstavnika i delegata Međunarodne unije arhitekata UIA, regiona II, kome pripada Srbija i čija je članica Savez arhitekata Srbije, uz naše aktivno učešće. Sednica je bila posvećena pitanjima daljeg razvoja unije i našeg regiona, programu i predstojećim aktivnostima, kao i forsiranju mladih "snaga" u oblasti graditeljstva u regionu.
Na prezentaciji srpskog graditeljstva na "Zodčestvu 2006" prof. mr Petar Arsić je održao predavanje o "Srpsko-ruskim inženjerskim vezama tokom XX veka", kao i o ulozi i značaju ličnosti i dela akademika Vladimira Belousova. Nakon podsećanja na zajedničke istraživačke napore, projekte, druženje i sve što je pratila interakcija srpskih neimara i graditelja Belousova tokom pola stoleća, ovoj značajnoj ličnosti uručena su priznanja od strane Saveza arhitekata Srbije, Akademije arhitekture Srbije i Arhitektonskog fakulteta, a povodom velikog jubileja, 50 godina od njegovog prvog dolaska u Beograd i Srbiju.
|
|
Pročitajte iz oblasti "Meridijani" i: |
U prospektu ECEC i Inženjerska
Komora Srbije
|
Izrada zajedničkih projekata na slivu Tise
|
|
<<< Nazad na sadržaj |
|
|