Prema Zakonu o standardizaciji i Odluci o osnivanju Instituta za standardizaciju
Srbije, ta bi institucija trebalo da postane samostalna neprofitabilna organizacija
sa statusom pravnog lica koja se upisuje u sudski registar. Stoga je, oglasom
u listu Politika i u Službenom glasniku RS objavljen javni poziv zainteresovanim
stranama za učlanjenje u Institut za standardizaciju Srbije (ISS). Kako su
i ranije postojali određeni kontakti između ISS i Inženjerske komore Srbije,
na adresu Komore došao je i direktan poziv za učlanjenje. Ovaj poziv poklopio
se i sa programskim ciljevima naše organizacije donetim na Četvrtoj redovnoj
Skupštini IKS, ali i sa konkretnom akcijom "Regionalnog odbora Beograda
- diplomirani građevinski inženjeri". Naime, u okviru staleških organizacija
građevinskih inženjera, prvenstveno konstruktivaca, i ranije je bilo konkretnih
akcija u vezi harmonizacije nacionalnih standarda sa evropskim koje su rezultirale
prevođenjem delova EUROCODE - sada EN 1990 - 1998 (ukupno prvedeno oko 20 procenata
od oko 3.800 stranica navedenih normi), kao i pratećim seminarima. Međutim,
nešto zbog nastalog pravnog vakuuma u procesu razdruživanja Srbije i Crne Gore,
ali i zbog nedostataka finansijskih sredstava i prisutnog "zamora materijala" ovaj
posao na smom početku je u - zastoju.
"Regionalni odbor Beograda - diplomirani građevinski inženjeri", donoseći svoj plan i program rada, ocenio je da je nastavak i intenziviranje aktivnosti na što hitnijem utemeljenju ISS-a, od strateškog interesa za sve članove IKS. Da nije reč samo o deklarativnoj, verbalnoj podršci "Regionalni odbor Beograda - diplomirani građevinski inženjeri" doneo je odluku da svoja raspoloživa finansijska sredstva za ovu, ali i iz narednih godina, usmeri u projekat "Usaglašavanje nacionalnih standarda sa evropskim normama iz oblasti graditeljstva". Istovremeno "Regionalni odbor Beograda - diplomirani građevinski inženjeri" poziva i apeluje da se i svi drugi inženjeri (inženjeri drugih struka) pridruže ovom projektu.
Da bismo sve članove IKS uveli "u problem", da znaju o čemu se radi, mada ne sumnjamo, da najveći broj kolega dobro vlada fenomenom zvanim EN standardi, donosimo "kratku istoriju" razvoja jugoslovenske institucije za standardizaciju od njenog osnivanja 1939. godine do današnjih dana. Krećemo od kraja prema početku.
Sedam decenija institucionalne standardizacije u Srbiji
Institut za standardizaciju Srbije (ISS) je pravni sledbenik Zavoda za standardizaciju
(2006 - 2003), Saveznog zavoda za standardizaciju (2003 - 1978), Jugoslovenskog
zavoda za standardizaciju (1978 - 1962), Savezne komisije za standardizaciju
(1962 - 1946). Prema podacima međunarodne organizacije za standardizaciju ISO,
još 1939. godine postojao je neki oblik institucionalne nacionalne standardizacije
u Kraljevini Jugoslaviji.
Promena pravnog statusa Instituta za standardizaciju Srbije vrši se u cilju stvaranja uslova da u bližoj budućnosti ISS postane punopravni član Evropskog komiteta za standardizaciju (Comite Europeen de Normalisation - CEN) i Evropskog komiteta za standardizaciju iz oblasti elektrotehnike (Comite Europeen de Normalisation Electrotechnique - CENELEK). Harmonizacijom srpskih standarda sa evropskim (trenutno ih ima oko 17.000), ispunjavaju se uslovi za prijem u punopravno članstvo u ove dve evropske organizacije, bez čega nema pridruživanja naše države Evropskoj uniji.
Delatnost ISS utvrđena je Zakonom o standardizaciji, Odlukom o osnivanju i Statutom. ISS bi trebalo da obavlja sledeće poslove:
1. donosi, razvija, preispituje, menja, dopunjuje i povlači srpske standarde i srodne dokumente,
2. obezbeđuje usaglašenost srpskih standarda i srodnih dokumenata sa evropskim i međunarodnim standardima i srodnim dokumentima,
3. vodi registar srpskih standarda i srodnih dokumenata, obuhvatajući sve faze razvoja,
4. učestvuje u izradi i preispitivanju evropskih i međunarodnih standarda i srodnih dokumenata koje donose evropske i međunarodne organizacije za standardizaciju u oblastima za koje postoje potrebe i interesi Republike Srbije, a za koje se očekuje preispitivanje ili donošenje srpskih standarda ili srodnih dokumenata,
5. sarađuje sa evropskim i međunarodnim organizacijama za standardizaciju i nacionalnim telima za standardizaciju zamalja potpisnica odgovarajućih sporazuma iz oblasti standardizacije,
6. izvršava druge zadatke u skladu sa obavezama iz međunarodnih ugovora u oblasti standardizacije koji obavezuju Republiku Srbiju,
7. obezbeđuje dostupnost javnosti srpskih standarda, srodnih dokumenata, publikacija, kao i standarda i publikacija odgovarajućih evropskih i međunarodnih organizacija i drugih zemalja i vrši njihovu prodaju,
8. daje osnovu za izradu tehničkih propisa,
9. priprema programe i godišnje planove donošenja srpskih standarda,
10. deluje kao informacioni centar u skladu sa zahtevima predviđenim odgovarajućim međunarodnim sporazumima i obavezama koje proizlaze iz članstva u evropskim i međunarodnim organizacijama za standardizaciju,
11. predstavlja i zastupa interese Republike Srbije u oblasti standardizacije u evropskim i međunarodnim organizacijama za standardizaciju, kao i u njihovim telima,
12. odobrava upotrebu znaka usaglašenosti sa srpskim standardima i srodnim dokumentima u skladu sa svojim pravilima,
13. promoviše primenu srpskih standarda i srodnih dokumenata,
14. obavlja i druge poslove iz oblasti standardizacije u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom.
Za izradu srpskih standarda i srodnih dokumenata u specifičnim oblastima, ISS može da angažuje specijalizovane organizacije i asocijacije, u skladu sa svojim pravilima.
Prema Zakonu o standardizaciji i odluci o osnivanju, posle upisa u sudski registar i formalnog osamostaljivanja, ISS će sticati sredstva za obavljanje svoje delatnosti. Izvori sredstava su: prodaja standarda, srodnih dokumenata i drugih publikacija; naplata članarine i usluga; godišnja izdvajanja iz budžeta Republike Srbije; iz donacija; drugih izvora u skladu sa zakonom.
Sredstva za članarine ISS u evropskim organizacijama CEN i CENELEK, i međunarodnim organizacijama ISO i IEC, obezbeđuju se iz budžeta Republike Srbije.
Kako je organizovan Institut za standardizaciju Srbije
Organi Instituta za standardizaciju Srbije su: Skupština, Upravni odbor, Nadzorni odbor, direktor i stručni saveti (pogledaj šemu na strani 15)
Učlanjenje u Institut za standardizaciju Srbije je dobrovoljno. Član ISS može postati privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik koji su osnovani po propisima Republike Srbije, kao i fizičko lice koje je državljanin Republike Srbije.
Član Instituta za standardizaciju Srbije ima pravo da neposredno ili preko ovlašćenog predstavnika učestvuje u radu i upravljanju Institutom, odnosno da: učestvuje u radu sednica Skupštine ISS i na njima da raspravlja i glasa o odlukama i aktima od značaja za rad ISS; predlaže, bira i bude biran za člana Upravnog odbora i Nadzornog odbora; predlaže, odnosno bude predložen za člana Stručnog saveta; učestvuje u radu tehničkih radnih tela ISS.
Svaki član ima pravo i na odrećene pogodnosti u saradnji sa ISS, što je bliže uređeno Pravilnikom o članstvu.
Član ISS ima sledeće obaveze: da se pridržava odredbi Zakona o standardizaciji, Odluke o osnivanju ISS, Statuta i opštih akata ISS; da aktivno učestvuje u ostvarivanju ciljeva, programa i planova ISS; da redovno plaća članarinu; da promoviše primenu standarda i srodnih dokumenata.
Mogućnosti nabavke odnosno uvida u standarde
Institut za standardizaciju Srbije prodaje srpske standarde, srodne dokumente
i druge publikacije preko svoje prodavnice. U principu, srpski standardi i srodni
dokumenti mogu biti isporučeni u štampanoj ili elektronskoj verziji. ISS ne prodaje
evropske standarde CEN i CENELEK, ali se oni mogu dobiti na uvid u standardoteci
Instituta. Institut za standardizaciju Srbije je već preduzeo korake da u toku
ove godine zaključi odgovarajuće ugovore sa Nemačkim institutom za standardizaciju
(DIN), sa Britanskom institucijom za standarde (BS), kao i sa nekim drugim nacionalnim
organizacijama za standardizaciju. Na taj način, korisnicima u našoj zemlji biće
omogućeno da u ISS nabave standarde i srodne dokumente koje objavljuju te organizacije.
Tek punopravnim članstvom u CEN-u i CENELEK-u, preuzimanjem evropskih i objavljivanjem
srpskih standarda biće omogućena nabavka po nižim- pristupačnim cenama. Do tada,
preporuka autora ovog teksta je da se potrebni evropski standardi nabavljaju
preko hrvatskog zavoda za standardizaciju, jer su tu cene relativno prihvatljive.
Na žalost, pošiljku standarda iz Hrvatske sačekaće srpska carina i naplatiti
dažbine, pa nabavka potrebnih standarda uopšte nije "jeftin sport".
Aktivnosti IKS
Na osnovu inicijative "Regionalnog odbora Beograda - diplomirani građevinski inženjeri", kao i na osnovu dobijenog Poziva za učlanjenje u ISS, delegacija IKS u sastavu dr Dragoslav Šumarac, predsednik, Milovan Glavonjić, potpredsednik i Slobodan Cvetković posetili su v.d. direktora Instituta i obavestili ga o spremnosti IKS za sve oblike saradnje sa Institutom.
Plan i program Regionalnog odbora
Beograd
Polazeći od toga da je primena evropskih standarda u Srbiji neminovnost, bez
obzira kada će se Republika Srbija naći u Evropskoj uniji, članovi Regionalnog
odbora Beograd jednoglasno su zaključili da je pokretanje projekta "Usaglašavanje
nacionalnoh standarda sa evropskim normama iz oblasti graditeljstva", strateški
zadatak Inženjerske komore Srbije. Ovaj projekat bi trebalo da se realizuje tokom
ove i nekoliko narednih godina (2007 - 2009) i to - u kontinuitetu, koristeći
pritom pozitivna iskustva naših suseda (pre svega Hrvatske i Slovenije), uz učešće
svih
zainteresovanih strana. Osnovna organizaciona šema ovog projekta bila bi:
Nosilac projekta:
- Institut za standardizaciju Srbije zajedno sa resornim ministarstvom
Učesnici u projektu:
- Inženjerska komora Srbije
- Građevinski fakultet Beograd
- Fakultet tehničkih nauka Novi Sad
- Građevinsko-arhitektonski fakultet Niš
- Društvo građevinskih konstruktera Srbije
-
Ostala zainteresovana strukovna udruženja odnosno pojedinci
Trajanje projekta: 2007 - 2009.
Oblasti:
- Građevinsko konstrukterstvo
- Saobraćajnice
- Hidrotehnika
Primena evropskih standarda imaće uticaj na ekonomski razvoj naše zemlje, ali donosi u pojedinim segmentima i novu filozofiju projektovanja, te treba ostaviti period za proces prilagođavanja, odnosno, promišljeno odrediti kada i koji standardi će biti sa obaveznom primenom. Aktivnim članstvom u ISS, Inženjerska komora Srbije biće u prilici da donekle utiče na gore pomenute parametre.
Naravno, ovaj projekat ne bi trebalo gledati kao akcije i aktivnosti isključivo građevinskih inžinjera, već ga valja posmatrati kao inicijalnu kapislu za organizovanje i drugih struka unutar IKS na istim ili sličnim principima.
|