Osnivačka, vanredna i četiri redovne sednice
- Natalija Stojanović -
|
|
Osnivačka skupština IKS održana je 14.juna 2003 god. odmah nakon stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji kojim je propisano da se radi unapređenja uslova za obavljanje stručnih poslova u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, projektovanja, izgradnje objekata i drugih oblasti značajnih za planiranje i izgradnju osniva Inženjerska komora Srbije. Do sastava Osnivačke skupštine koja će postaviti temelje buduće Inženjerske komore došlo se izdavanjem " nultih " licenci.
Pre samog održavanja Osnivačke skupštine matične sekcije, propisane Zakonom o planiranju i izgradnji i to: Matična sekcija projektanata, Matična sekcija izvođača radova, Matična sekcija urbanista i Matična sekcija prostornih planera, održale su svoje konstitutivne sednice na kojima je tada Ministar urbanizma i građevina prof. dr Dragoslav Šumarac na osnovu predloga matičnih fakulteta, institucija, odgovarajućih javnih preduzeća i većih radnih organizacija uručio 200 "nultih licenci".
"Nulte licence" izdate su srazmerno procenjenom broju članova. Tako je Matičnoj sekciji projektanata pripalo - 101, Matičnoj sekciji izvođača - 54, Matičnoj sekciji urbanista - 33 i Matičnoj sekciji prostornih planera - 10 "nultih licenci". Kako su imaoci "nultih licenci" istovremeno i delegati Skupštine to je Osnivačka skupština uz počasne članove brojala 200 delegata.
Na Osnivačkoj skupštini usvojen je Statut Inženjerske komore Srbije, izabran predsednik Skupštine i predsednik i potpredsednik Upravnog odbora, a na predlog matičnih sekcija i doneta odluka o visini članarine. Za predsednika Skupštine imenovan je Dragomir Acović, diplomirani inženjer arhitekture, a za predsednika Upravnog odbora i ujedno predsednika Komore profesor dr Miloš Lazović, diplomirani građeinski inženjer. Istovremeno je dato ovlašćenje Upravnom odboru da do naredne sednice Skupštine izabere Nadzorni odbor, donese Etički kodeks, kao i Poslovnik o radu suda časti, usvoji znamenje Komore i donese privremeni Poslovnik o radu Skupštine, koji će na prvoj narednoj sednici Skupština verifikovati. Time su stvorene pretpostavke za dalje aktivnosti na konstituisanje Komore u skladu sa ciljevima zbog kojih je Inženjerska komora osnovana.
U narednih godinu dana do Prve redovne sednice Skupštine Inženjerske komore Srbije rukovodstvo se uglavnom bavilo organizacionim pitanjima i pripremom akata u skladu sa odlukama sa Osnivačke skupštine. Primarna aktivnost bila je priprema akta Komore kojim će se definisati vrste licenci kao i uslovi i procedure za njihovo dobijanje. Početna komunikacija sa potencijalnim članstvom ostvarena je uspostavljanjem Informacionog sajta Komore. U ovom periodu organizovani su, a u skladu sa Statutom, regionalni izbori koji su obezbedili formiranje delegatske Skupštine koja broji 120 članova.
Neuspešna - Prva redovna, uspešna - Vanredna sednica Skupštine
U junu 2004. godine održana je Prva redovna sednica Skupština IKS, na kojoj je verifikovan mandat svim izabranim članovima Skupštine, a za predsednika Skupštine izabran profesor Branislav Mitrović, diplomirani inženjer arhitekture, redovni profesor Beogradskog univerziteta sa Arhitektonskog fakulteta. Donet je Poslovnik o radu Skupštine, razmatran izveštaj o radu Upravnog odbora i Nadzornog odbora, odnosno Izveštaj o finansijskom poslovanju. Delegati-članovi Skupštine nezadovoljni radom rukovodstva nisu usvojili Izveštaj o radu Komore, kao ni izveštaj o finansijskom poslovanju pa je na istoj sednici formirana Radna grupa sa zadatkom da pruži pomoć predsedniku Skupštine u pripremi vanredne sednice na kojoj bi se izabralo novo rukovodstvo.
U međuvremenu do održavanja vanredne Skupštine aktivnost je usmerena na regionalno organizovanje, pa je konstituisano 16 regionalnih odbora.
U cilju stvaranja uslova za pružanje tehničke pomoći članovima iz istog regiona otvoreno je pet Regionalnih kancelarija.
Na Prvoj vanrednoj sednici skupštine u januaru 2005. godine izabrano je novo rukovodstvo Inženjerske komore Srbije. Delegati Skupštine su tajnim glasanjem za predsednika izabrali Milana Vukovića, diplomiranog građevinskog inženjera, a za potpredsednika Gorana Vukobratovića, diplomiranog građevinskog inženjera.Istovremeno su potvrđeni mandati novoizabranim članovima Upravnog odbora koji su se za taj status obezbedili na izborima sprovedenim između Prve redovne i Prve vanredne sednice skupštine.
Skupština je formirala i četiri stalna radna tela i to: Komisiju za propise, Komisiju za međunarodnu saradnju, Komisiju za informisanje i Komisiju za predstavke i predloge.
Novo rukovodstvo definisalo je ciljeve, utvrdilo prioritetne aktivnosti i pristupilo njihovoj realizaciji. Aktivnost je pre svega usmerena ka članstvu u smislu uključivanja i servisiranja članova Komore uz pomoć projekta permanentnog usavršavanja. Kroz ciklus jednodnevnih predavanja prošlo je preko 1.000 članova Komore. U cilju unapređenja struke Komora je bila pokrovitelj mnogih savetovanja i konferencija, kao i suorganizator raznih manifestacija strukovnih organizacija.
A onda kao na traci - druga, treća, četvrta...
Do održavanja Druge redovne sednice Skupštine IKS pripremljena su nedostajuća pravna akta koja će stvoriti normativne predpostavke za efikasniji rad organa Komore, ali i za ostvarenje interesa i prava članova čiji je broj već tada premašio 13-14.000.
U tom smislu je na Drugoj redovnoj sednici Skupštine donet novi Statut, ali i izabrane sudije Suda časti. Donet je Plan i program rada , kao i Finansijski plan IKS za 2005. godinu. Donošenjem novog Statuta , u cilju povećanja operativnosti Komore deo nadležnosti Skupštine prenet je na Upravni odbor. Time su stvorene normativne predpostavke da Skupština kao najviši organ upravljanja donosi osnovne i akte strategijskog značaja za organizaciju i njeno funkcionisanje - Statut, Plan i program rada, Finansijski plan, Etički kodeks, osnove regionalnog organizovanja Komore, kao i druge opšte akte kojima se ostalim organima Komore daju smernice i okviri njihovog delovanja.
Aktivnošću skupštinske Komisije za međunarodnu saradnju na čelu sa prof. dr Dragoslavom Šumarcem započeta je međunarodna saradnja sa komorama u okruženju. Inženjerska komora Srbije je na Drugoj skupštini Evropskog saveta inženjerskih komora (European Council of Engineers Chambers - ECEC) u Varšavi postala punopravni član ovog Saveta.
Treća redovna sednica Skupštine održana je 13. aprila 2006. godine u okolnostima već uspostavljenih pravnih okvira, koji su stvorili uslove za funkcionisanje i ostvarivanje ciljeva Komore. Usvojeni su izveštaji o radu Upravnog odbora, Nadzornog odbora, izveštaj o finansijskom poslovanju IKS, donet Plan i program rada u 2006. godini, kao i Finansijski plan. Usvojeni su i izveštaji skupštinskih radnih tela - komisija. Doneta je odluka da jedno od čitiri radna tela Skupštine, Komisija za međunarodnu saradnju, prestaje sa radom u tom svojstvu, uz ocenu da je u cilju operativnosti celishodnija njena aktivnost pređe pod ingerenciju - Upravnog odbora Inženjerske komore Srbije.
Četvrta redovna sednica Skupštine održana je 29. marta 2007. godine, na kojoj su usvojeni izveštaji o radu organa Komore i finansijskom poslovanju za prethodni period. Usvojen je i Plan i program rada i Finansijski plan za 2007 godinu. Skupština je istovremeno bila i izborna pa je za predsednika Komore izabran prof. dr Dragoslav Šumarac, dip.građ inž, a za potpredsednika Milan Glavonjić, dip. inž. elek. Izabran je i novi sastav Upravnog i Nadzornog odbora. Novoizabrani predsednik najavio je da će dalji pravac delovanja Komore biti usmeren pre svega ka decentralizaciji u smislu jačanja regionalnih odbora i približavanja članstvu , otvaranje preostale tri regionalne kancelarije u Novom Sadu, Subotici i Čačku, kao i uspostavljanje bolje saradnje sa resornim Ministarstvom i predstavnicima gradskih i opštinskih vlasti.
|
|
<<< Nazad na sadržaj |
|
|