Drugi arhienale u Vranju (9-19. februar 2007), smotra graditeljstva
s dubljim kulturološkim i društvenim odrednicama, predstavio
je četrdesetak projekata više od trideset licenciranih, diplomiranih
arhitekata i studenata arhitekture iz Pčinjskog okruga. Učesnici
su bili brojniji nego lane mada je skromniji broj radova. Omasovljenje
Arhienala i utemeljenje u tradiciju Vranja i regije osnovni
su razlozi što je i ovaj put izostala selekcija. Trajao je duže
od prvog i uveo stručna predavanja, kakva su dr Vojislava Kujundžića
o novim tehnologijama u drvenim konstrukcijama ili pejzažnog
arhitekte Suzane Stanković Aleksić o novoj urbanoj genetici
- dizajniranju reciklaže, kao i niz prezentacija novih sistema
gradnje, "itonga" ili "knaufa" između ostalog, te građevinskih
materijala (podovi "panbeks", stolarija "veluks"). Surdulički
arhitekti, u danu posvećenom Prostornom planu te opštine, usredsredili
su se na njegov uticaj na životnu sredinu.
U ovom momentu možda je najvažnije što smo uspeli da napravimo
i drugi korak, što se nismo "sapleli" posle "debitantskog arhienala"
- ističe Milorad Veljković, predsednik Regionalnog odbora arhitekata
projektanata u Vranju. "Arhienale smo osnovali u nameri da afirmiše
struku, da se u međusobnom suočavanju arhitekata eventualno
načini pomak nabolje".
"Arhitekte ne bi trebalo ceniti po onome što su izveli, već
po onome što nisu izveli. Najčešće nisu oni ti koji odlučuju da
li će se neko arhitektonsko delo realizovati, a ovde ima i divnih
projekata i divnih poteza svojstvenih ovoj sredini. Moglo bi se
reći da postoji mala vranjska arhitektonska škola ili arhitektonski
stil. Stara srpska arhitektura je baza iz koje nastaje sve novo.
Kolege koje ovde žive stalno su oslonjene na te prave vrednosti
- to je taj balkanski manir koji se ovde sačuvao", ocenio je dr Vojislav
Kujundžić, predsednik Podsekcije srpskih arhitekata pri Inženjerskoj
komori Srbije koja s vranjskom samoupravom pomaže održavanje
Arhienala. "Ovogodišnji radovi su kvalitetniji od lanjskih
i nadam se da će se, kako Komora, tako i Arhitektonski fakultet
u Beogradu, Građevinsko-arhitektonski fakultet u Nišu, ubuduće
snažnije založiti za vranjsku Manifestaciju imajući u vidu,
sem stručne, upravo njenu opštu društvenu važnost".
Nadamo se da nejednaka platežna moć investitora s juga
Srbije i onih u Beogradu ili Vojvodini, koja je uslovljena privrednim
miljeom i postojećim ambijentom u državi recimo, direktno neće
uslovljavati i različit položaj arhitekata na tim tržištima.
Kada tržište postane normalno i uravnoteženo i cene arhitektonskih
projekata biće realnije, ali će razlika i dalje postojati. Dok
ta vremena ne dođu, jedan od glavnih zadataka IKS je da pokuša
da zaštiti struku.
|