:: Naslovna strana > Glasnik broj 5 > Akcenti - Dve osnovne vrste licenci za oblast projektovanja
 
AKCENTI
Odštampaj
Rad na inovaciji postojećih opisa poslova definisanih licencama za odgovorne projektante


Dve osnovne vrste licenci za oblast projektovanja
- Dr Vojislav Kujundžić -
 
Krajem avgusta priveden je kraju veoma obiman rad na inovaciji postojećih opisa poslova definisanih licencama za odgovorne projektante. Masovno nezadovoljstvo članstva, koje je kulminiralo pred zakazivanje Prve redovne godišnje skupštine IKS, prouzrokovalo je potrebu da se preispitaju uslovi pod kojima su utvrđene vrste licenci odgvornih planera, urbanista, projektanata i izvođača radova. Taj zahtevan posao obavila je kompetentna grupa stručnjaka (Komisija) koju je imenovao Upravni odbor Inženjerske komore Srbije, a sačinjavali su je: prof. dr Vojislav Kujundžić, doc. Dr Đorđe Lađinović, prof. dr Martin Bogner, inž. Milovan Glavonjić i inž. Đorđe Milosavljević. Komisija je u saradnji sa pet potkomisija diplomiranih inženjera arhitekture, građevine, mašinstva, elektrotehnike i drugih struka, sačinila Elaborat o potrebi i načinu inoviranja (odnosno preispitivanja i dogradnje) opisa poslova postojećih i utvrđivanje predloga novih licenci odgovornih projektanata i osnivaču predložila Nacrt odluke o izmenama i dopunama Odluke o vrstama licenci koje izdaje Komora.

Započinjući posao Komisija je usvojila osam polaznih osnova:

  1. Institucija licenci za obavljanje poslova iz oblasti projektovanja mora biti zasnovana na odredbama članova 130-133. Zakona o planiranju i izgradnji, kojim je i formirana Inženjerska komora Srbije.


  2. Mora se izvesti detaljna analiza mogućeg uticaja novog Zakona o planiranju i izgradnji na uslove obavljanja određenih poslova iz oblasti projektovanja definisanih prethodnim zakonima iz oblasti obrazovanja, rada i građevinarstva. Treba utvrditi validnost zakonskih prava koja su projektanti stekli diplomom o visokom obrazovanju i uverenjem o položenom Stručnom ispitu iz oblasti građevinarstva sa aspekta održivosti I nepovredivosti. Iz tih analiza izvesti zaključak o postupku izdavanja licenci iz oblasti projektovanja za inženjere, koji su stekli diplomu i položili stručni ispit do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji.


  3. Detaljno analizirati stručne i naučne oblasti, koje su zastupljene na inženjerskim fakultetima svih univerziteta u Srbiji i definisati šira stručna područja koja bi bila obuhvaćena opisom pojedinih licenci za one inženjere koji su stekli pravo na licencu po stupanju na snagu Zakona o planiranju i izgradnji.


  4. Analizirati zakonske uslove kojima bi se moglo objediniti pravo na sticanje licenci za obe kategorije inženjera.


  5. Analizirati uslove sticanja licenci i prava licenciranih inženjera u zemljama u okruženju.


  6. Prethodne stavove analizirati u okviru Komisije za inoviranje postojećih i utvrđivanje predloga novih licenci odgovornih projektanata, korigovati ih i dopuniti, a zatim ih izložiti članovima Podkomisija određenih Odlukom Komore.


  7. Po detaljno sprovedenoj analizi, koju treba bazirati i na iskustvima i rada licenciranih projektanata u toku proteklog perioda, formirati predloge licenci i precizno definisati opis poslova koje licencirani inženjer može obavljati na planu projektovanja.


  8. Ne razmatrati predloge novih licenci po programima za studije na inženjerskim fakultetima, koje se formiraju pod uslovima poštovanja Bolonjske deklaracije.



Posle rasprave i prihvatanja "polaznih osnova" naglašena je potreba za pribavljanjem stručnog mišljenja, kojim bi trebalo definisati pravni okvir, na osnovu koga se formiraju uslovi za izdavanje licenci, ali i retroaktivnom uticaju Zakona o planiranju i izgradnji na već stečena prava za obavljanje poslova iz oblasti projektovanja, definisanih prethodnim zakonima iz oblasti građevinarstva. Budući Elaborat trebalo je da detaljno pojasni okvire zakonskih prava, koja pripadaju inženjerima po sticanju diplome o visokoj školskoj spremi, kako je definisano u tekstu diploma. Takođe je definisana potreba za analizom uslova sticanja prava na licencu iz oblasti protivpožarne zaštite, kao i usvajanje principa minimalnog broja licenci u okviru struke uz puno poštovanje pravila za obavljanje poslova, koje ta struka podrazumeva.

Pravno mišljenje je pribavljeno angažovanjem Instituta za uporedno pravo, institucije koja je meritorno definisala pravni okvir, na osnovu koga se utvrđuju uslovi za izdavanje licenci, zatim dala odgovore na pitanje primene institucije stečenih prava i moguće retroaktivnosti i na pitanje okvira prava koja proizlaze iz zakona, a koja pripadaju inženjerima sticanjem diplome o visokoj školskoj spremi.

I pored toga što Zakon o planiranju i izgradnji ne sadrži neposredne odredbe o vrstama licenci, niti upućujuće odredbe o nadležnom organu za uređenje ovog pitanja, Izvestilac, Institut za uporedno pravo, definiše stav da se u praksi može prihvatiti odluka iz Statuta IKS, kojom je Upravnom odboru stavljeno u nadležnost da utvrdi licence koje Komora izdaje na predlog Izvršnih odbora matičnih sekcija uz mišljenje da je pitanje utvrđivanja vrsta licenci ipak trebalo da bude predmet zakonske ili bar podzakonske regulative, a da se odlukom Upravnog odbora IKS bliže urede osnovi za izdavanje licenci.

Osnovna primedba na sadržinu Odluke o vrstama licenci koje izdaje IKS leži u činjenici da se za licence br. 100 - odgovorni planeri, ne utvrđuje kome se mogu izdati, niti su definisani precizni uslovi u pogledu stručne spreme i liste projekata, odnosno da se za izdavanje licence br. 300 - odgovorni projektant arhitektonskih projekata, uređenja slobodnog prostora i unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacije ostaje na veoma širokoj formulaciji u pogledu uslova za sticanje licence bez navođenja užih obrazovnih područja, smerova ili odseka.

Primeni institucije stečenih prava i moguće retroaktivnosti Izvestilac je posveti veoma veliku pažnju, jer je interpretacija ovih pitanja od suštinskog značaja za definiciju uslova za izdavanje licenci i definisanja opisa poslova koje podrazumeva licenca. Iz definicije da pravno - filozofski osnov priznavanja i poštovanja stečenih prava leži u ideji pravičnosti i da su pojedinačna prava, ona subjektivna, imovinska, lična i druga prava, neposredno zasnovana na ljudskim pravima utvrđenim međunarodnim dokumentima, može se nepogrešivo definisati platforma za dopunu definicije uslova za izdavanje licenci članovima IKS, jer pitanje određivanja subjektivnog prava, kao stečenog prava, ima praktični značaj prvenstveno u vezi sa pitanjem retroaktivnosti ili pitanjem povratnog dejstva zakona.

Osnovna ideja je da jedna odredba, u novodonesenom zakonu, ne sme dirati u stečena prava po prethodnim zakonima. Zakon o planiranju i izgradnji priznaje pravo na sticanje licence, odnosno na vršenje određenih poslova, uz ispunjenje uslova, svim fizičkim licima po propisima, koji su bili na snazi u vreme kada im je bilo priznato pravo vršenja tih poslova.

Zakonodavac izričito priznaje stečeno posebno pravo fizičkim licima, koje su stekli do stupanja na snagu Zakonao planiranju i izgradnji - pravo na položeni stručni ispit. To će reći da sva fizička lica, koja su do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji položila stručni ispit, kojim je izvršena provera stručne osposobljenosti za rad na poslovima određenim tim Zakonom, a po propisima koji su bili na snazi u vreme njihovog polaganja, ispunjavaju uslove za vršenje tih poslova i prema novom Zakonu o planiranju i izgradnji, ako ispunjavaju ostale propisane uslove. Priznavanjem ovog prava zakonodavac je nedvosmisleno iskazao nameru da normama mogućeg retroaktivnog važenja novog Zakona o planiranju i izgradnji ne daje nikakvo dejstvo, jer je retroaktivnost mera, koju predviđa zakonodavac moguća samo ako to zahteva opšti interes. Opšti interes se utvrđuje u samom postupku donošenja Zakona. Zabrana retroaktivnog važenja zakona garantovana je ustavnim odredbama i odnosi se na materijalno - pravne norme. Osnovna ideja primene pravne norme na slučajeve koji su nastali pre njenog donošenja leži u obezbeđ ivanju pravne sigurnosti koja je bila narušena. U konkretnom slučaju nije reč o retroaktivnosti, jer je cilj zakonodavca bio da obezbedi pravnu sigurnost svim onim fizičkim licima koja su po ranijim propisima u oblasti građevinarstva položila stručni ispit I kojima je priznato pravo vršenja određenih poslova, a ne retroaktivno važenje određenih zakonskih odredaba.

Iz prethodnih tumačenja zakonske regulative i normativnih akata Inženjerske komora Srbije definisane su dve osnovne vrste licenci za obavljanje poslova iz oblasti projektovanja, koje se izdaju inženjerima:

  1. Prva kategorija licenci se izdaje inženjerima koji su diplomirali i položili stručni ispit pre stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji, sa opisom poslova koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi, tematici položenog stručnog ispita i oblasti profesionalnog delovanja.


  2. Druga kategorija licenci se izdaje inženjerima koji su diplomirali po stupanju na snagu Zakona o planiranju i izgradnji, bez obzira na vremenski period sticanja diplome o visokoškolskom obrazovanju.

Opisi poslova koji su definisani ovim licencama moraju odgovarati školskoj spremi članova IKS, a utvrđuju se prema programima i nastavnim planovima odseka, smerova ili usmerenja svake visokoškolske ustanove ponaosob u saradnji sa predstavnicima tih fakulteta.

Obe kategorije inženjera moraju ispunjavati sve uslove koji su propisani Pravilnikom o uslovima i postupku za izdavanje i oduzimanje licence za odgovornog urbanistu, projektanta, izvođača radova i odgovornog planera.

U Nacrtu odluke o izmenama i dopunama Odluke o vrstama licenci, koje izdaje Komora, nedvosmisleno su prihvaćeni izneti stavovi o pravnim normama za definisanje dve osnovne kategorije licenci, zatim su preispitani uslovi za smanjenje broja licenci za vršenje istih poslova od strane srodnih struka proširivanjem opisa poslova koje licenca pokriva. Svakako se težilo cilju da jedan projektant ima jednu licencu sa širokim opisom poslova iz okvira njegove struke, karaktera stručnog ispita i njegovog profesionalnog delovanja. Pri eventualnom smanjenju broja postojeć ih licenci za isto profesionalno područje, iz administrativnih razloga postojeće licence ne treba ukidati, nego većem broju licenci dati isti opis poslova i u daljem radu Komore izdavati samo jednu od njih.

Protestna pisma, koja stižu Inženjerskoj komori od njenih članova i zahtevi i predlozi, koji stižu od strane strukovnih udruženja, društava, privrednih subjektata i fakulteta potvrdili su potrebu za detaljnom analizom i korenitom reformom koncepta licenciranja inženjerskog kadra Srbije. Razlog više da se izdavanju licenci posveti dužna pažnja je i niz neopravdanih zahteva da se kroz licenciranje određenim kategorijama inženjera omogući nezakonito bavljenje poslovima iz oblasti koje oni ne pokrivaju niti obrazovnim profilom, niti vrstom stručnog ispita, niti zakonskom regulativom, odnosno da se nekim drugim kategorijama inženjera uskrate prava na obavljanje poslova iz domena njihovog užeg obrazovnog područja.

Komisija je predložila da inženjeri projektanti, koji su stekli značajna profesionalna ostvarenja u srodnim strukama, van matičnog užeg obrazovnog područja, mogu ostvariti pravo na licencu srodne struke, pod uslovom da su položili stručni ispit iz oblasti srodne struke.

Institucija licence za obavljanje poslova iz oblasti projektovanja zasnovana je na prihvaćenim principima i na striktnom poštovanju zakonskih okvira i pravnih normi, detaljno obrazloženih u Elaboratu o potrebi i načinima inoviranja (odnosno preispitavanja i dogradnja) opisa postojećih i utvrđivanje predloga novih licenci odgovornih projektanata, a to su: Zakon o planiranju i izgradnji, odredbe članova 130. do 133.

Pravilnik o uslovima i postupku za izdavanje i oduzimanje licence za odgovornog urbanistu, projektanta, izvođača radova i planera (Sl. Glasnik SR, br. 116/3004), kojim se definišu potrebni opšti uslovi za izdavanje licence: državljanstvo Republike Srbije; stalno mesto boravka na teritoriji Republike Srbije; diploma o stečenoj visokoj stručnoj spremi odgovarajuće struke, odnosno smera; uverenje o položenom stručnom ispitu iz uže oblasti projektovanja ili priznato pravo vršenja određenih poslova u skladu sa zakonom i pravilnikom; ostvareni stručni rezultati u izradi dva projekta kao projektant ili saradnik na projektovanju; preporuka dva člana IKS; radni staž na projektovanju od najmanje tri godine; Stečena prava iz oblasti projektovanja do stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji iz oblasti uže obrazovne struke, pod uslovom da su ispunjeni svi prethodno propisani uslovi; Samo u izuzetnim slučajevima, inženjeri projektanti, koji su ostvarili značajna stručna i profesionalna ostvarenja u srodnim strukama, van matičnog užeg obrazovnog područja, mogu ostvariti pravo na licencu srodne struke, pod uslovom da su položili Stručni ispit iz te srodne struke.

Predlogom opisa inoviranih postojećih licenci i predlogom opisa novih licenci za odgovorne projektante definisani su Opšti i Posebni uslovi za sticanje licence odgovornog projektanta, Šifra licence, Nosilac licence i Opis delatnosti, odnosno lista projekata, koji su obuhvaćeni licencom.

<<< Nazad na sadržaj