Prvenstvena namera IKS trebalo bi da bude upućivanje članstva na kvalitet kao svesnu akciju, bez obzira na struku,
orijentaciju ili trenutni položaj u kome se nalazi građevinarstvo, odnosno, društvo u celini. To treba da omogući i
neposredno unapređenje graditeljstva u svim oblastima.
Ostvarenje ovih ciljeva treba da se odvija preko definisanja parcijalnih zadataka kao što su: promena društvene
klime za funkcionisanje legalnih i stručnih institucija, novi produkcioni odnosi u svim fazama realizacije projekata
iz oblasti graditeljstva, novi ambijent radi zaštite ljudi, životne sredine, nasleđenih prirodnih i istorijskih
bogatstava u socijalnoj, profesionalnoj i ekonomskoj sferi društva.
U uslovima tranzicije u kojoj se društvo nalazi, Komora treba da se osposobi za ulogu pružanja usluga, saveta i
zaštite članstva u raznim profesionalnim oblastima. Ova ambicija ostvariva je ukoliko se, u najvećoj mogućoj meri,
udruže napori celokupnog članstva.
To se može realizovati uz pomoć četiri elementa: prvo, formiranje standarda za vrednovanje rada članova, pre svega
izradom cenovnika, normativa i procedura koji se odnose na osnovne vrste profesionalnih usluga, kao instrumenata za
identifikaciju i/ili sprečavanje dampinškog ponašanja i korupcije, što su neposredne posledice takvog ponašanja;
drugo, uspostavljanjem sistema rangiranja na bazi stručnog i obrazovnog nivoa, kao osnovnih uslova za sticanje preporuka
i/ili licenci za opšte i posebne graditeljske poduhvate; treće, osavremenjavanje raspoloživog znanja i iskustva u
oblastima studija, projektovanja, građenja, primene novih tehnologija i upravljanja objektima; četvrto, pružanje
podrške članstvu kako bi se dosegao adekvatan, odnosno, znatno viši društveni ugled struke i esnafa.
Za ostvarenje ovih ciljeva, sekretarijat IKS-a, regionalni centri i odbori bi trebalo da se skoncentrišu na stvaranje
uslova za osvajanje novih znanja i informisanosti članstva. Međutim, jedan od osnovnih uslova je javnost u radu -
široka i svakodnevna, uz adekvatan izbor članstva u institucije Komore, kao drugi način uvažavanja stručnih,
profesionalnih i moralnih kvaliteta kadrova.
Reference članstva koje su sticane u zemlji i inostranstvu, a registrovane u Komori, trebalo bi da omoguće važnim
investitorima i državi da za veće poduhvate uvek konsultuju Inženjersku komoru Srbije. Ostvarivanje ovih ciljeva
podrazumeva poštovanje principa i procedura. Pre svega, konsekventan hijerarhijski pristup uređenju zemljišta:
prirodnog, seoskog, vangradskog, ali i specifična područja kao što su zaštićena, vodna, istorijska, energetska,
infrastrukturna...
Jedan od zadataka IKS-a, bi trebalo da bude i izrada strateško-dinamičkog plana očuvanja i unapređenja životne sredine,
u najširoj saradnji sa svim zainteresovanima. Komora bi trebalo da inicira izradu i drugih strateških dokumenata, kao
što je savremena osnova za zaštitu i unapređenje istorijskog i prirodnog nasleđa, novi plan za upravljanje vodnim blagom
Srbije na bazi zaštite i održivog korišćenja preko planova pojedinih oblasti, regiona i većih sistema, sa prevashodnim
ciljem očuvanja nasleđa - prirodnog, istorijskog i iznad svega samog stanovništva.
Može li se zamisliti bolji način za unapređenje graditeljske struke, nego što je izgradnja savremenih putnih i
železničkih sistema, ali i rekonstruisanih spomenika - srednjevekovnih manastira i tvrđava u moravsko ibarskom području,
umesto parcijalnih, "uskih planova" i projekata koji takvi viziju prate.
Usaglašavanje realnih mogućnosti i potreba na pojedinim predelima, područjima ili slivovima velikih reka (Morava, Sava,
Ibar, Tamiš, Tisa, Drina, Dunav...) kroz izradu generalnih projekata obevzno interdisciplinarnog i kompleksnog sagledavanja,
u skladu sa Evropskim Direktivama i standardima otvara perspektive za zaposlenja u raznim oblastima, a atraktivnost prostor
republike raste i za domaće stanovništvo i za strane turiste i investitore.
Ovakvi napori i nastojanja IKS-a treba da dovedu do suštinskog preokreta u graditeljstvu, kada IKS sa najvećim
profesionalnim potencijalom preuzima ulogu vodeće strateške sile, a već pomenuti principi treba da budu operacinalizovani
i postanu "uputstvo" za akciju prilikom "proizvodnje prostora" i izgradnje objekata svih vrsta u njemu (prostoru).
Može se učiniti da je nabrojano, u izvesnom smislu neskromno, odnosno, preambiciozno za IKS-a. Međutim, takva
provenijencija IKS-a je savim tačna, a svaka skromnost, nedoslednost i nedovršenost u namerama da se pomogne članstvu
aktivnim stavovima prema državi i investitorima, izazvala podozrenje i sumnje u dobre namere i razloge osnivanja IKS.
Podsećanja radi, Komora je u svom kratkom veku, koji se meri sa nekoliko desetina meseci, uspešno poentirala u
nekoliko područja pravići krupne i strateški važne korake. Međutim, preostalo je izgrađivanje neophodne hijerarhije
za realizaciju ideja, planova i projekata na bazi utvrđivanja pozicija za: savremeno dokumentaciono, legalno - zakonsko
okruženje sa podzakonskim aktima, standardima, procedurama, specifikacijama; hijerarhijsko, dinamičko i javno sprovođenje
sistema odgovornosti za vođenje graditeljskih poduhvata.
Ambijent za ovakav sistemski pristup zasniva se na principima totalnog staranja o sistemu kvaliteta (TQM), standardima
ISO (serija 9000, 14000, 21000), pretočenih u važeće zakone i podzakonska akta, standarde, specifikacije, opise
pozicija (specification), aktivnosti i radova u graditeljstvu. Cilj je izrada savremenih, kompleksih, pametnih i ekološki
orijentisanih projekata koji mogu da podnesu kritike revidenata, korisnika i javnog mnjenja, izgradnja koja se rukovodi
principima zaštite životne sredine, energetskih ušteda, usaglašenosti sa prirodnim i istorijskim vrednostima, uzdižući ih
na vrhunski pijedestal.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, veruje se da je pojava "Glasnika", obradovala članove Inženjerske komore Srbije, ali im je
takođe "nametnula" obavezu više - da sugestijama, savetima, kritikama, pohvalama..., učine da sledeći brojevi budu bolji.
Pošto prema opštem mišljenju, dosadašnje komuniciranje putem veb sajta i povremnih obaveštavanja nije bilo dovoljno, očekuje se
aktivno uključivanje najvećeg broja članova IKS, kako bi "Glasnik" što pre dostigao visoki kvalitet i stepen informativnosti
radi obveštavanja i pomoći članstvu.
|