Smrt profesora Dimitrija Perišića (1932 - 2006) je povod za zahvalnost urbanista i prostornih planera jednom od
nosilaca ovih delatnosti u Srbiji na isteku drugog milenijuma. Institucije u kojima je radio sačiniće svakako
pregled njegovih dela. Ovo je samo deo ličnih sećanja urbaniste koji je tokom četiri decenije često ukrštao svoje
radne puteve sa Dimitrijevim aktivnostima.
Upoznao sam ga sredinom šezdesetih godina. Prostorni plan Republike Srbije. Elemenat 1 - Dokumentaciona osnova.
Obrađivač: Zavod za unapređenje komunalne delatnosti Srbije. Nosilac: mlad geograf dr Dimitrije Perišić. Agresivan.
Briljantan. (Kasnije sam saznao od njegovih školskih drugova da su ga oni zvali Perikle!). Za nas u urbanističkim
zavodima susret sa obrađivačima PP Republike Srbije bio je susret sa prostornim planiranjem. Počinjemo da svoje gradove
sagledavamo u sistemu naselja Srbije.
Od 1969. godine sam na postdiplomskim studijama na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Profesor Borko Novaković je
starešina. Tema kursa - prostorno planiranje. Elitni predavači iz cele SFRJ. Naravno, i dr Perišić. U njegovim predavanjima
otkrivam temu karakterističnu za moj Kragujevac, ali i za sve srpske gradove u industrijskoj fazi urbanizacije - rubne zone.
Rast gradova je velika tema. Proces je zamenio shvatanje o gradu kao idealizovanom statičnom projektu.
U smenjivanju urbanista-projektanata u Srbiji urbanistima-planerima, veoma je značajna uloga profesora Dimitrija Perišića.
Tih godina on putuje od grada do grada i od savetovanja do savetovanja, često spajajući dane i noći. Stvarajući prijatelje
i protivnike. Moram da pomenem njegova druženja sa urbanistima Zrenjanina (na čelu sa Mišom Berbakovom), Kragujevca
(Dule Milosavljević i magistar Veljović), Užica (Gaga Petronijević), Niša (M. Medvedev) i brojnim drugim kolegama.
Sredinom sedamdesetih u Kragujevcu počinje ciklus kontinuiranog planiranja grada. GUP "Kragujevac 2000. godine" dr Dimitrije
Perišić je pratio kao najbliži saradnik nadležnog republičkog ministra Ratka Vujnovića. Razmatranje GUP-a na Republičkoj
komisiji bilo je pod predsedništvom samog ministra a uz učešće eminentnih profesora i eksperata. "Velika parada" - govorio
je Dimitrije. Urbanizam je imao visok tretman u republičkim organima vlasti.
Od 1991. godine živi značajna urbanistička manifestacija Salon urbanizma u Nišu. Predsednik žirija je više puta bio dr
Perišić. Svojim ličnim integritetom i stručnim autoritetom pomogao je da Salon prohoda. Odluke žirija bile su obojene
njegovim uticajem. Tako je na prvom Salonu odbio da potpiše prvu nagradu za GUP "Kragujevac 2005." - drugi ciklus
kontinuiteta. Valjda je ostao privržen konceptu onog prethodnog. Samo je rekao: ..."Seljački plan...". Nismo se ljutili -
Mita je bio iznad svake zamerke.
Profesor Dimitrije Perišić je doktorirao sa dvadeset osam godina. Bio je prvi saradnik ministrima za urbanizam Peneziću,
Vujnoviću i Ivkoviću. Predsedavao je Urbanističkom savezu i predstavljao ga na Brionima. Radio je brojne planove. Zasnivao
je studije za prostorne planere. Pisao knjige...
Međutim, uveren sam da mu je ključan doprinos srpskom urbanizmu rad na Prostornom planu Republike Srbije. Imao je snage
da taj posao započne 1960-ih i dovede ga do kraja 1996. godine. Pune tri decenije je trajala priprema prvog Prostornog
plana Republike. U konfuznim srpskim državnim okolnostima Srbija je dobila plan. U PPRS je ugrađen i rad timova koje su
vodili pokojni Stevan Jovanović, pa pokojni Borko Novaković, pa Kosta Vujović, ali profesor dr Dimitrije Perišić ga je
doveo do cilja. To je njegovo kapitalno delo.
Tokom 1994. godine imali smo muke da ubedimo tim dr Perišića da prihvati neke sugestije koje smo u Kragujevcu davali
boreći se za položaj grada i regije. Profesor je bio najtvrđi, ali i najdobronamerniji. Kragujevac i Šumadija su našli
odgovarajuće mesto u PPRS.
Na 11. salonu urbanizma održanom 2002. godine u Kragujevcu imali smo zadovoljstvo da dr Dimitrija Perišića pozdravimo
u pobedničkoj ekipi kategorije prostornih planova. Bio je najstariji učesnik među pobednicima. Briljantan i oštar kao
i uvek.
Pre neki dan, 11. januara 2006. godine, dok je na stručnoj komisiji razmatran PPPPN Koridora Beograd-Južni Jadran,
javili su njegovom Marku da je Dimitrije blizu kraja.
Valjda je profesor otišao zadovoljan da se prostorno planiranje ukorenilo u Srbiji.
Hvala Ti, Dimitrije, za sve što si doprineo srpskom urbanizmu. Kao savremenik mogu da svedočim da spadaš u najuži
krug zaslužnih.
Dr Veroljub Trifunović
|