Izložba radova arhitekata iz Pčinjskog okruga otvorila je Prvi arhienale u Vranju (10-20. februar), smotru arhitektonskih
i, uopšte, projektantskih mogućnosti ove regije. Izložba je, zapravo, pregled ostvarenog u projektovanju, izvedenim
projektima, enterijeru, dizajnu, urbanističkim rešenjima poslednjih petnaestak godina, ponajpre u Vranju ali i okrugu,
potom Nišu, Beogradu, pa i izvan zemlje, u Rusiji. Naspram više dela dvadeset arhitekata s licencom, predstavljeni su
i radovi isto toliko ovdašnjih studenata arhitekture pred kojima je nemali teret brige za očuvanje ostataka jedne bogate
arhitektonske baštine i spasavanja Vranja iz potpunog urbanističkog ćorsokaka.
Izložba "Arhienale", koju je organizovao Regionalni odbor Inženjerske komore Srbije sa sedištem u Vranju uz podršku
Skupštine opštine Vranje, svojevrsno je suočavanje s prilično neveselim stanjem u projektantskoj struci - anarhičnim,
kako ga vidi predsednik Regionalnog odbora arhitekta Milorad Veljković. Manifestacija nije jedino skretanje pažnje široj
javnosti na značajnu delatnost, niti puko međusobno obaveštavanje i procenjivanje projektanata koji bi morali biti
kreatori, ne konkurenti na tržištu - dakle saradnici i profesionalni i kreativni, niti tek privlačenje klijenata.
Uza sve to, koliko bitno, kaže Veljković, jednako se želi i na ovakav način da upozore svi nadležni na nužnost zaštite
ove profesije od diskvalifikacije, devalvacije i autizma, srozavanja kako stručnog, tako i ekonomskog.
Sedamdesetih godina prošlog veka u Vranju se pojavila u neku ruku prevratnička grupa talentovanih arhitekata, pojedini
s preporukama što ih nose nagrade Salona arhitekture u Beogradu, koja je sasvim izmenila klimu na polju projektovanja i
gradnje značajno afirmišući projektantsku profesiju, pa otud možda i danas u Pčinjskom okrugu mnogo više projektantskih
kuća nego što bi se očekivalo za ove krajeve - trenutno više od dvadeset registrovanih, ali i za susedne regione.
Projektanata, što arhitekata, što građevinskih i mašinskih inženjera, urbanista s licencom, stotinu je i više. Pridodaju
li se operativci - izvođači, ljudi upućeni na ovaj posao u okrugu broje se već hiljadama. S krizom u domaćem građevinarstvu,
propadanjem velikih firmi, ne samo građevinskih, sa sužavanjem tržišta, nestali su veliki poslovi, obimnije investicije,
dok mali investitori mogu i bez projekta, mnogo se mešetari, radi na crno, siromaštvo u ovom delu zemlje obara cene.
Kriterijumi za izdavanje licenci nisu strogi - ne vrednuje se odgovarajuće sposobnost, te kvalitet rada. Na pčinjskom
području, u Bujanovcu i Preševu, sve je pimetniji broj arhitekata s diplomom prištinskih albanskih škola, a njihov
status država nije rešila.
"Prvi arhienale" insistirao je na masovnosti radi prostog uvida u stanje u projektantskoj struci na krajnjem jugoistoku
Srbije, pa je izostala selekcija. Sem izložbe, "Arhienale" obuhvata nekoliko okruglih stolova o urbanističkim planovima
Vranja i drugih gradova u okrugu. (Pojedine opštine okruga uopšte nemaju urbanističke službe, Trgovište recimo). U
pratećem programu poznati vranjski arhitekta Stanko Dimitrijević predstavio je modernu kinesku arhitekturu s bijenala
koji se održava u toj dalekoj zemlji.
"Arhienale" u Vranju prva je inicijativa te vrste u okviru Inženjerske komore Srbije, a ambicija osnivača je da postane
godišnja smotra projektantske produkcije u Pčinjskom okrugu sve više se otvarajući i za dostignuća u zemlji i svetu.
|