Letnja škola urbanizma ima izvesnu tradiciju kao oblik permanentnog obrazovanja urbanista u našoj zemlji. Osamdesetih godina
prošlog veka letnja škola urbanizma radila je u Dubrovniku - tada sedištu Saveza urbanista Jugoslavije. Devedesetih godina
20. veka uspešno je organizovana letnja škola u Šipovu, u Republici Srpskoj. Udruženje urbanista Srbije otvara novu aktivnost
organizacijom Letnje škole urbanizma u maju 2005. godine. Škola treba da bude trajno u programu UUS. Ovogodišnja tema je
"Investicije na zapadnom Balkanu."
Investicije su nezaobilazna aktuelna tema u našim tranzicionim uslovima. To je istaknuto u Studiji o izvodljivosti
priključivanja SCG Evropskoj uniji. To je tema investitorskih konferencija i svih planova razvoja u području zapadnog
Balkana. Letnja škola urbanizma treba da okupi ljude i institucije koji rade na planiranju i realizaciji investicija na
nivoima države i lokalne samouprave. Zato je ciljna grupa znatno šira od urbanista - profesionalaca. Škola je koncipirana
kao multidisciplinarni skup koji treba da doprinese boljem razumevanju okolnosti i ubrzanju investicionih tokova.
Koncept Letnje škole urbanizma podržalo je Ministarstvo za kapitalne investicije Republike Srbije, a Inženjerska komora
Srbije je, pored pokroviteljstva, obezbedila i materijalnu bazu za rad škole.
Forum Letnje škole 2005. koji su činili 174 učesnika usvojio je 25. maja 2005. godine sledeće rezultate:
Prva letnja škola urbanizma u Srbiji. Angažovanjem Udruženja urbanista Srbije, Inženjerske komore Srbije
i Ministarstva za kapitalne investicije Vlade Republike Srbije organizovana je Letnja škola urbanizma. Po prvi put, posle
Dubrovnika i Banja Luke, škola je organizovana u Srbiji.
Ekspertski tim predavača. Saopštenja su pripremili predavači sa Univerziteta (12), Ministarstva (4), a
ravnopravno su izlagali predavači iz inostranih organizacija (6), finansijskih institucija (4), lokalne samouprave (6)
i konsultantskih kuća (5). Štampan je Zbornik radova sa 23 teksta, obima 240 strana.
Izvanredan sastav polaznika. Sertifikat o završenoj LŠU dobilo je 194 prijavljena učesnika. Pored njih
povremeno je prisustvovalo još nekoliko desetina slušalaca. Ostvaren je rad od preko 3.500 čovek/sati. Oko 80 odsto učesnika
je iz lokalne samouprave. Izvanredna koncentracija na rad je veliki kvalitet učesnika ovog skupa i potvrđuje interes za
oblast invsticija.
Aktuelna tema "investicije na zapadnom Balkanu". Investicije su imperativ. Tema LŠU je komplementarna
sa krupnim događajima kao što su usvajanje Studije izvodljivosti o pristupu u EU i Konferencija EBRD u Beogradu. Nije u
dovoljnoj meri iskorišćen povoljan tajming za uključivanje šireg kruga partnera u pripremi i realizaciji investicija.
Tri ravnopravna tematska bloka. Koncept LŠU bio je da kroz tri bloka poboljša informisanost učesnika o
evropskim procesima u oblasti investiranja, ali da ukaže i na tehnike menadžmenta, a posebno - na novu ulogu urbanizma.
Prvi blok tema je obradilo 8 autora, drugi 10, a treći blok je obuhvatio 14 radova.
Investicije u periodu tranzicije. Učesnici su kroz osam tema informisani o investicionim procesima u zemlji
i okruženju. Slušaoci su izrazili želju da bude više praktičnih primera u odnosu na teorijska uopštavanja.
Upravljanje investicijama. Prikazani su modeli upravljanja investicijama na nivou javnog i privatnog sektora.
Ponuđeni su neki informatički i upravljački modeli. Izloženi su i principi osiguranja i bankarstva.
Uloga urbanizma. Urbanisti rade u novim okolnostima. Traži se orijentacija prema investicijama po principima
PONUDE MOGUĆNOSTI umesto ograničavanja. Planovi treba da budu otvoreni, a ne inertni.
Komplementarne aktivnosti. Pored osnovne aktivnosti, učesnici LŠU su posetili tri istorijska spomenika
(Radovanjski lug, Pokajnicu i Koporin) i jedno privredno društvo. Ovaj oblik komuniciranja sa okolinom je veoma dobro
prihvaćen od svih učesnika.
Trajan oblik permanentnog obrazovanja. Potvrđena je potreba da Letnja škola urbanizma postane trajan deo
programa permanentnog obrazovanja Udruženja urbanista Srbije i Inženjerske komore Srbije, uz podršku Ministarstva za kapitalne
investicije.
Može se zaključiti da je stanje prostora u Srbiji početkom trećeg milenijuma bliže stanju trećeg sveta nego evropskim
obrascima. Borba za prevazilaženje tog jaza će verovatno biti dugotrajna i otežana realnim geopolitičkim okolnostima.
Urbanistička doktrina treba da pruži naučno fundirane smernice za našu praksu urbanizma u novom veku. Međutim, rad na tome
tek predstoji. Letnja škola urbanizma može da postane forum na kome će se u kontinuitetu doprinositi unapređenju srpskog
urbanizma.
|