Važeći Zakon o planiranju i izgradnji je unapredio struku prostornog planiranja. Pored Strategije prostornog razvoja akt
o urbanističkim uslovima iz člana 57 koji se "zainteresovanom licu" izdaje na osnovu prostornog plana je jedna od
najznačajnijih "novina". Pored ostalog, Akt sadrži nivelacionu i regulacionu liniju, izgled i gabarit objekta, mogućnosti
priključenja objekta na komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu, i tako dalje, što nedvosmisleno govori o tome šta, u stvari,
treba da sadrži svaki budući Plan. Takođe, pravila korišćenja, uređenja i zaštite planskog područja iz Pravilnika o sadržini
i izradi planskih dokumenata su dodatno razjasnila osnovne grupe pitanja od kojih su najvažnija: korišćenje i zaštita
prirodnih resursa; razvoj i uređenje mreže naselja i ruralnih područja; prostorni razvoj i razmeštaj privrednih i uslužnih
delatnosti, kao i javnih službi; prostorni razvoj, razmeštaj i korišćenje infrastrukturnih sistema; zaštita životne sredine,
prirodnih i kulturnih dobara sa posebnim osvrtom na stratešku procenu uticaja.
I to nije sve nego sledi: lista prioritetnih aktivnosti za implementaciju prostornog plana; učesnici u implementaciji
prostornog plana; mere i instrumenti za implementaciju prostornog plana i ugovor o implementaciji prostornog plana.
Seminar Matične sekcije prostornih planera Inženjerske komore Srbije, koji je održan u svečanoj sali Arhitektonskog fakulteta,
imao je za cilj da razjasni tehniku izrade "novih" prostornih planova. Predavači su bili mr Aleksandar Vučićević (moderator),
prof. dr Dejan Đorđević, mr Nebojša Stefanović i Đorđe Milić. Blizu 50 članova, licenciranih planera i urbanista svojim prisustvom
i diskusijom potvrdilo je činjenicu koliko je tema značajna i koliko je važno da se postigne saglasnost u vezi izrade Prostornih
planova.
Evidentno je da su potrebna fleksibilna sredstva za planiranje, za razliku od prethodnih tradicionalnih stavova. Sve veća složenost
teritorijalnih procesa i sve veća nesigurnost u pogledu prostornih tendencija i uzročno-posledičnih odnosa, zahtevaju nove stilove
planiranja usmerene ka definisanju principa i pravila upravljanja.
U skladu sa prezentiranim moderan plan bi trebalo da postane: sistem pravila; nastojanje da se shvate i predvide buduće teritorijalne
tendencije i efekti i strateško sredstvo upućeno na aktiviranje sposobnosti privatnog sektora da osmisli projekte, ostvarenje sinergije
između privatnog i državnog sektora, usmerenost novih aktivnosti ka zajedničkim ciljevima, poštovanje široko prihvaćenih vrednosti i
drugo.
Republika Srbija će postati uređena zemlja, između ostalog i u prostornom smislu. Direktno sprovođenje planskih rešenja iz prostornih
planova regulisano je definisanjem čitavog kompleksa planova: regionalni prostorni plan i prostorni plan opštine; prostorni plan
područja posebne namene (granica plana ujedno i granica NP i PP); pravilnik o privremenim pravilima (koji prestaje da važi po
donošenju Plana).
|