Još dok su podnosili program rada za Skupštinu IKS u junu 2005. godine, ispred Komisije za međunarodnu saradnju, prof. dr
Dragoslav Šumarac, predsednik, prof. mr Petar Arsić, Aleksandar Leko, članovi, u dogovoru sa predsenikom Skupštine prof.
Branislavom Mitrovićem, naveli su da će jedan od prioriteta ove komisije biti - povezivanje i učlanjenje u Evropski savet
inženjerskih komora - ECEC. Na jednoj od prvih sednica Komisije, održanoj početkom jula 2005. napisano je pismo gospodinu
Rudolfu Kolbeu (Rudolf Kolbe), predsedniku ECEC, sa molbom da Inženjerskoj komori Srbije pošalje uslove za prijem, odnosno,
da u Beograd stigne "formular za učlanjivanje". Nakon tog pisma stigao je "set pitanja" na pet stranica, pa je Komisija,
zajedno sa sekretarijatom Komore, prionula na posao i brzometno poslala odgovore vezane za organizaciju, ustrojstvo i način
rada Komore. Vrlo brzo usledio je poziv za učešće u radu Generalne skupštine u Varšavi.
Na sednici Upravnog odbora ECEC, održanoj 22. novembra, odlučeno je da IKS bude primljena u punopravno članstvo. Ta odluka
je saopštena na samoj Generalnoj skupštini posle izlaganja dr Dragoslava Šumarca, predsednika Komisije, o ustrojstvu Komore,
dosadašnjim aktivnostima i planovima za budućnost. Kako je po Statutu ECEC predviđeno da svaka država ima samo jedan glas,
a kako je Srbija sa Crnom Gorom još uvek "jedinstvena država" moraće da sa njom usaglašava stavove pre glasanja, jer će na
raspolaganju imati samo jedan glas.
ECEC je osnovana 2003. godine, a među osnivačima su bile inženjerske komore Austrije, Nemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske,
Crne Gore, Mađarske, Poljske i Češke. Na žalost, prethodno rukovodstvo IKS nije dovoljno pažnje posvetilo međunarodnoj
saradnji, zbog koje je Komora i osnovana, tako da je morala da sačeka Drugu generalnu skupštinu kako bi postala punopravni
član Evropskog saveta inženjerskih komora.
Skup u Varšavi Komisija za međunarodnu saradnju IKS je iskoristila za neposredne kontakte sa drugim nacionalnim
organizacijama, pre svega sa slovenačkom, sa kojom su započeti razgovori o sklapanju sporazuma koji bi otvorio vrata
neposrednijoj saradnji pa i priznavanju licenci, pošto veliki broj članova IKS radi u slovenačkim firmama na projektima
koji se realizuju u ovoj državi. Priznavanje licence IKS bi našim stručnjacima popravilo status u slovenačkim kompanijama,
verovatno i zaradu. S druge strane IKS je već priznala, doduše u simboličnom broju, licence slovenačkim inženjerima.
Ovo je svečarski trenutak, ali predstoji mnogo posla, kako bi se Komora napravila efikasnom profesionalnom organizacijom koja
će da vodi brigu o svojim članovima i da neprestano unapređuje struku. Kruna će biti kada se licence IKS-a budu priznavale i
u svim evropskim zemljama.
|